Bubrežni kamenci ili nefrolitijaza patološki je proces stvaranja kamenaca u sabirnim cijevima i čašicama ili pijelonu bubrega. Učestalost nefrolitijaze u populaciji je oko 1 posto. Najčešći su kalcijski, struvitni i urični bubrežni kamenci, a rijeđi su cistinski bubrežni kamenci. Može se reći da  se bubrežni kamenci stvaraju kad mokraća postane koncentrirana pa se minerali kristaliziraju i spajaju.

Vrste bubrežnih kamenaca
Većina bubrežnih kamenaca sadržava više vrsta kristala. Vrste bubrežnih kamenaca su sljedeće:

Kalcijski bubrežni kamenci - Većina bubrežnih kamenaca su kalcijski kamenci (oko 80 posto), uglavnom u obliku kalcijeva oksalata. Visoke razine oksalata mogu se naći u određenom voću i povrću kao i u orašastim plodovima i čokoladi. Isto tako i jetra proizvodi oksalate. Prehrana, visoke doze vitamina D, neki kirurški zahvati i nekoliko različitih metaboličkih poremećaja mogu povećati koncentraciju kalcija i oksalata u urinu (mokraći). Kalcijski bubrežni kamenci mogu biti i u obliku kalcijevog fosfata.
Struvitni bubrežni kamenci - Struvitni bubrežni kamenci nastaju uslijed infekcije urinarnog trakta. Struvitni bubrežni kamenci nastaju brzo i mogu biti prilično veliki.
Urični bubrežni kamenci - Urični bubrežni kamenci stvaraju se u osoba koje su dehidrirale, u osoba čija je prehrana bogata bjelančevinama i u osoba koje imaju giht. Neki genetski čimbenici i mijeloproliferativni poremećaji mogu povećati sklonost stvaranju uričnih bubrežnih kamenaca.
Cistinski bubrežni kamenci - Cistinski bubrežni kamenci čine samo mali postotak  bubrežnih kamenaca. Oni se stvaraju u ljudi s nasljednim poremećajem u bubrežnom transportu koji dovodi do prekomjernog izlučivanja cistina u mokraću. Kamenci se počinju stvarati već u djetinjstvu.
Ostali bubrežni kamenci - Isto tako mogu nastati i druge, rjeđe vrste bubrežnih kamenaca.
Ako znate koju vrstu bubrežnog kamenca imate, lakše ćete saznati kako je isti nastao i kako smanjiti rizik od nastanka novih bubrežnih kamenaca.

Ne postoji jedan određeni uzrok nastanka bubrežnih kamenaca. Kombinacija niza čimbenika stvara uvjete za nastanak bubrežnih kamenaca u osoba sklonih toj bolesti.

Bubrežni kamenci nastaju kad se poremeti odnos sastojaka u mokraći - tekućine i raznih minerala i kiselina. Kad se to dogodi, u mokraći ima više materijala od kojih se stvaraju kristali, na primjer kalcija, oksalata i mokraćne kiseline, nego što ih tekućina može razrijediti. Istovremeno, u mokraći ima premalo tvari koje sprječavaju spajanje kristala u kamence. To stvara pogodno okruženje za stvaranje bubrežnih kamenaca.

Čimbenici koji povećavaju rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca su sljedeći:

Osobna ili obiteljska povijest bolesti bubrežnih kamenaca - Ako netko u vašoj obitelji ima bubrežne kamence, veća je vjerojatnost da ćete ih dobiti i vi. Ukoliko ste već imali jedan ili više bubrežnih kamenaca, rizik da kod vas nastane novi kamenac je povećan.
Odrasla dob - Bubrežni kamenci najčešće nastaju u odraslih osoba starih 40 i više godina, ali bubrežni kamenci se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi.
Muški spol - Kod muškaraca se bubrežni kamenci stvaraju češće.
Dehidracija - Ako svaki dan ne pijete dovoljno vode, povećava se rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Ljudi koji žive u vrućem podneblju i koji se jako znoje trebaju piti više vode nego drugi ljudi.
Prehrana - Ako jedete hranu bogatu bjelančevinama, solju ili šećerom, kod vas je rizik od stvaranja nekih vrsta bubrežnih kamenaca povećan.
Pretilost - Visoki indeks tjelesne mase (ITM), povećani opseg struka i povećana tjelesna težina povezani su s povećanim rizikom od nastanka bubrežnih kamenaca.
Probavne bolesti i kirurški zahvat - Želučana premosnica, upalna bolest crijeva ili kronični proljev mogu izazvati promjene u probavnom procesu i utjecati na apsorpciju kalcija te tako povećati razinu tvari koje stvaraju kamence u vašoj mokraći.
Druga medicinska stanja - Bolesti i stanja koja mogu povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca su renalna tubularna acidoza, cistinurija, hiperparatiroidizam i neke infekcije urinarnog trakta.

Bubrežni kamenac može, ali i ne mora uzrokovati znakove i simptome sve dok ne uđe u mokraćovod - cijev koja povezuje bubreg i mokraćni mjehur, dužine 25 do 30 cm. Tada se mogu javiti sljedeći znakovi i simptomi:

oštra bol u predjelu boka i leđa, ispod rebara
bol koja se širi u donji dio trbuha i prepone
bol prilikom mokrenja
ružičasta, crvena ili smeđa mokraća
mučnina i povraćanje
stalna potreba za mokrenjem
povišena temperatura i zimica, ako je prisutna infekcija
Ako vas neki znakovi ili simptomi zabrinjavaju, posjetite liječnika. Hitno otiđite liječniku ako se pojavi:

jaka bol zbog koje ne možete mirno sjediti ili naći udoban položaj
bol praćena visokom temperaturom i zimicom
bol praćena mučninom i povraćanjem

Ako vaš liječnik sumnja da imate bubrežne kamence predložit će vam da napravite sljedeće pretrage i postupke kako bi postavio dijagnozu za vaše stanje:

Pretrage krvi - Pretragama krvi može se otkriti previsoka razina kalcija ili mokraćne kiseline u vašoj krvi. Pretrage krvi omogućavaju liječniku da provjeri ostala medicinska stanja i da nadzire zdravlje vaših bubrega.
Pretrage mokraće - Pretrage mokraće, kao što je skupljanje mokraće tijekom 24  sata, mogu pokazati da izlučujete previše tvari od kojih nastaju kamenci ili premalo tvari koje sprječavaju stvaranje bubrežnih kamenaca.
Snimanja - Snimanjem se može dokazati prisutnost bubrežnih kamenaca u urinarnom traktu. U tu pretragu spadaju kompjuterizirana tomografija (CT), ultrazvuk bubrega ili, mnogo rjeđe, rentgensko snimanje.
Analiza izmokrenih kamenaca - Možda ćete trebati mokriti kroz cjedilo koje će zadržati sve kamence koje izmokrite. Na taj način mogu se prikupiti svi kamenci potrebni za laboratorijske pretrage. Laboratorijska analiza će otkriti od čega su sastavljeni vaši kamenci. Na temelju tih podataka vaš liječnik će utvrditi što uzrokuje vaše bubrežne kamence i napraviti plan za sprječavanje nastanka novih bubrežnih kamenaca.

Liječenje bubrežnih kamenac varira ovisno o vrsti bubrežnih kamenaca i uzroku.

Liječenje malih bubrežnih kamenaca s minimalnim simptomima
Za većinu bubrežnih kamenaca nije potrebno invazivno liječenje. Mali kamen moći ćete izmokriti ako:

Pijete vodu - Popijte 1,9 do 2,8 litara vode dnevno kako bi "isprali" mokraćni sustav.
Lijekovi za ublažavanje boli - Prilikom prolaska malog kamenca možete osjetiti bolove. Za ublažavanje manjih bolova liječnik će vam preporučiti primjenu lijekova za ublažavanje bolova kao što su ibuprofen, naproksen i dr..
Liječenje većih bubrežnih kamenaca i kamenaca koji uzrokuju simptome
Bubrežni kamenci koji se ne mogu liječiti konzervativnim mjerama - bilo zato što su preveliki da se izmokre ili zato jer uzrokuju krvarenje, oštećenje bubrega ili infekciju urinarnog trakta - treba liječiti invazivnijim mjerama. U te postupke spadaju:

Zvučni valovi za razbijanje kamenaca - Postupak zvan ekstrakorporealna litotripsija šok valovima koristi zvučne valove koji stvaraju jake vibracije, tzv. šok valove koji razbijaju kamence u sitne komadiće koji se zatim mogu izmokriti. Taj postupak je vrlo bučan i može izazvati umjerenu bol pa ćete vjerojatno dobiti sredstvo za smirenje ili blagu anesteziju. Ekstrakorporealna litotripsija šok valovima može uzrokovati pojavu krvi u mokraći, masnice na leđima ili trbuhu, krvarenje oko bubrega i susjednih organa te nelagodu tijekom prolaska komadića kamenaca kroz urinarni trakt.
Kirurški zahvat kojim se odstranjuju vrlo veliki kamenci iz bubrega - Perkutana nefrolitotomija je postupak kojim se kirurškim putom odstranjuje bubrežni kamenac kroz mali rez u području slabine. Taj se postupak preporuča ako ekstrakorporealna litotripsija šok valovima nije dala rezultata ili ako je vaš kamenac jako velik. Nakon što se locira, kamenac se može izvaditi posebnim instrumentima ili razbiti u manje komadiće koje ćete izbaciti mokraćom.
Odstranjivanje kamenaca pomoću endoskopa - Kako bi odstranio kamenac iz mokraćovoda ili bubrega, liječnik uvodi tanku cjevčicu opremljenu svijetlom (ureteroskop) i kamerom kroz mokraćnu cijev i mokraćni mjehur u mokraćovod. Liječnik vodi ureteroskop do kamenca. Kad je kamenac lociran, vadi se posebnim instrumentom ili se razbija u manje komadiće koje ćete izbaciti mokraćom.
Operacija paratiroidne žlijezde - Neki kalcijski kamenci rezultat su pojačanog rada paratiroidnih žlijezda. Ako te žlijezde proizvode previše paratiroidnog hormona, razina kalcija u vašem tijelu biti će previsoka pa će se višak kalcija izlučivati u mokraći. Tome može biti uzrok mali dobroćudni tumor na jednoj od četiri paratiroidne žlijezde. Kirurg može odstraniti tumor ili paratiroidne žlijezde.

Promjena životnih navika
Rizik od bubrežnih kamenaca možete smanjiti ako:

Tijekom dana pijete dovoljno vode - Pijte više vode tijekom dana. Liječnici preporučuju da ljudi koji imaju povijest bubrežnih kamenaca izmokre oko 2.5 litre mokraće dnevno. Ljudi koji žive u vrućem, suhom podneblju i koji vježbaju često, trebaju piti još više vode, kako bi proizveli dovoljno mokraće.
Jedite manje hrane bogate oksalatima - Ako ste skloniji stvaranju kamenaca kalcijevog oksalata, liječnik će vam preporučiti smanjeni unos hrane bogate oksalatima. Tu spada cikla, bamija, špinat, blitva, slatki krumpir, čaj, čokolada i proizvodi od soje.
Smanjite unos soli i bjelančevina životinjskog porijekla - Smanjite količinu soli u hrani i jedite više bjelančevina biljnog porijekla. To može smanjiti izglede za nastanak bubrežnih kamenaca.
Nastavite jesti hranu bogatu kalcijem, ali s oprezom primjenjujte nadomjestke kalcija - Kalcij iz hrane koju jedete ne utječe na rizik od bubrežnih kamenaca. Nastavite jesti hranu bogatu kalcijem ukoliko vam liječnik ne odredi nešto drugo. Prije nego počnete uzimati nadomjestke kalcija savjetujte se s liječnikom jer se oni povezuju s povećanim rizikom od bubrežnih kamenaca. Rizik možete smanjiti ako nadomjestke uzimate tijekom obroka.
Zamolite liječnika da vam preporuči nutricionista koji će vam isplanirati prehranu koja smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca.
Pokreće Blogger.